Preskoči na sadržaj
Pretplati se
Edukacija

AI u društvenim mrežama: koristimo li ga doista kako treba?

Iris Hazler Šanko 19. 11. 2026. | 7 min čitanja

Umjetna inteligencija postala je svakodnevni alat marketinških stručnjaka, no njezino korištenje ne znači automatski i bolje rezultate. Istraživanje Metricoola otkriva koliko se AI koristi u upravljanju društvenim mrežama, ali i zašto su znanje, jasna pravila i ljudska kreativnost i dalje nezamjenjivi.

Umjetna inteligencija postala je dio svakodnevice u marketingu. Pomaže u osmišljavanju objava, pisanju tekstova, analizi rezultata i planiranju sadržaja. No, koliko dobro doista znamo koristiti alate koji nam svakodnevno štede vrijeme? I još važnije, znamo li procijeniti jesu li rezultati zbog njih uistinu bolji?

Umjetna inteligencija već je promijenila način na koji brendovi komuniciraju s publikom. Ono što je donedavno zahtijevalo sate istraživanja, planiranja i kreativnog rada danas se može napraviti u nekoliko minuta. Marketinški stručnjaci koriste AI za gotovo sve faze stvaranja sadržaja, od prve ideje do analize uspješnosti objave.

Ipak, postoji jedna zanimljiva razlika između učestalosti korištenja umjetne inteligencije i sposobnosti njezine učinkovite primjene. Činjenica da netko svakodnevno koristi AI ne znači nužno da zna kako iz njega izvući najbolje rezultate.

Upravo na taj problem upozorava novo istraživanje platforme Metricool, koja se bavi upravljanjem društvenim mrežama. U istraživanju je sudjelovalo više od 700 stručnjaka, uključujući voditelje društvenih mreža i marketinške profesionalce. Rezultati otkrivaju da je umjetna inteligencija postala standardni dio njihova posla, ali i da pravila, znanja i načini mjerenja njezine učinkovitosti još uvijek zaostaju za njezinom primjenom.

MALI VELIKI | AI u društvenim mrežama
Foto: Unsplash

AI je postao svakodnevni alat marketinških timova

Koliko se brzo umjetna inteligencija udomaćila u marketingu, najbolje pokazuju brojke. Prema istraživanju Metricoola, čak 95 posto ispitanika koristi AI u poslovima povezanima s društvenim mrežama. Njih 75 posto koristi ga svakodnevno.

Pritom se povećava i broj alata koje stručnjaci uključuju u svoj rad. Čak 37 posto ispitanika koristi više od četiri različita AI alata. Godinu ranije taj je udio iznosio 14 posto. Među zaposlenicima marketinških agencija svakodnevno korištenje umjetne inteligencije posebno je izraženo. Ondje je doseglo 88 posto. Takvi podaci pokazuju da AI više nije nešto što marketinški stručnjaci povremeno isprobavaju. Postao je dio uobičajenog radnog procesa.

Međutim, učestalost korištenja ne govori nužno i o razini znanja. Iako 59 posto ispitanika koristi umjetnu inteligenciju na poslu dulje od godinu dana, gotovo polovica svoje znanje procjenjuje kao srednje napredno. Samo osam posto smatra se stručnjacima za AI. To otvara važno pitanje za poduzetnike i tvrtke. Koriste li njihovi timovi umjetnu inteligenciju zato što razumiju njezine mogućnosti ili jednostavno zato što je postala nezaobilazan alat u industriji?

Zašto tvrtkama trebaju jasna pravila korištenja AI-ja?

Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja odnosi se na nedostatak internih pravila za korištenje umjetne inteligencije. Iako gotovo svi ispitanici koriste AI, samo 12 posto njih radi u okruženju koje ima jasno definirana pravila i smjernice za njegovu primjenu. S druge strane, 35 posto ispitanika navodi da imaju potpunu slobodu u korištenju AI alata. Među zaposlenicima unutar tvrtki čak 62 posto kaže da njihovi poslodavci nemaju nikakva pravila o tome.

Takva situacija može djelovati kao prednost. Zaposlenici imaju slobodu eksperimentirati, isprobavati nove alate i pronalaziti načine za brži rad. No, bez jasnih smjernica lako dolazi do problema.

Primjerice, smiju li zaposlenici u AI alate unositi interne poslovne podatke? Tko provjerava točnost informacija koje AI generira? Kako osigurati da sadržaj odgovara tonu komunikacije brenda? I tko snosi odgovornost ako se objavi netočna ili neprimjerena informacija? To nisu pitanja rezervirana samo za velike kompanije. Važna su i za male poduzetnike, obrtnike i samostalne profesionalce koji sami vode svoje društvene mreže.

Dobra interna pravila ne moraju biti komplicirana. Dovoljno je jasno definirati za što se umjetna inteligencija smije koristiti, koje podatke nije preporučljivo dijeliti s vanjskim alatima i tko je odgovoran za provjeru sadržaja prije objave. AI može biti odličan asistent, ali odgovornost za konačan rezultat i dalje ostaje na osobi koja ga koristi.

Štedi li AI vrijeme ili doista poboljšava rezultate?

Jedna od najvećih prednosti umjetne inteligencije svakako je brzina. Ideje za objave, prijedlozi naslova, opisi proizvoda i različite verzije marketinških poruka mogu nastati u nekoliko sekundi. No, postoji razlika između brže proizvodnje sadržaja i stvaranja kvalitetnijeg sadržaja.

Istraživanje Metricoola pokazuje da 54 posto ispitanika učinak umjetne inteligencije mjeri prvenstveno kroz uštedu vremena. Samo šest posto prati njezin utjecaj na kvalitetu sadržaja, a četiri posto na uspješnost objava. Zanimljivo je i da 14 posto ispitanika uopće ne mjeri učinak AI alata.

Drugim riječima, mnogi znaju koliko su vremena uštedjeli, ali ne i jesu li zbog toga ostvarili bolje marketinške rezultate. To je posebno važno za male poduzetnike koji često nemaju velike marketinške budžete. Ako AI omogućuje stvaranje većeg broja objava, to ne znači automatski da će one privući više kupaca, povećati angažman ili poboljšati prodaju.

Možemo objaviti pet puta više sadržaja nego prije, ali ako su objave generičke i ne donose nikakvu vrijednost publici, teško je govoriti o stvarnom napretku. Zato je korisno pratiti konkretne pokazatelje. Ovisno o ciljevima poslovanja, to mogu biti doseg, angažman, broj upita, posjete web-stranici ili konverzije. Tek kada te rezultate usporedimo s vremenom i resursima uloženima u stvaranje sadržaja, možemo procijeniti isplati li se određeni AI alat.

Zašto sadržaj koji stvara umjetna inteligencija često zvuči isto?

Još jedan izazov odnosi se na kreativnost i autentičnost. Umjetna inteligencija može brzo generirati tekstove, vizualne prijedloge i ideje za objave. Međutim, brzina ne jamči originalnost.

Prema istraživanju, 30 posto ispitanika kao jedan od glavnih problema navodi nedostatak kreativnosti i ponavljanje sličnih rezultata. Njih 24 posto smatra da su prijedlozi umjetne inteligencije često previše generički, dok 19 posto ističe umjetan ton komunikacije i nedovoljno usklađivanje s identitetom brenda. Dodatnih 23 posto ispitanika smatra da im AI pomaže u stvaranju veće količine sadržaja, ali ne nužno i kvalitetnijeg.

To je problem koji posebno dolazi do izražaja na društvenim mrežama. Publika svakodnevno vidi velik broj objava i sve lakše prepoznaje sadržaj koji zvuči kao da je nastao prema istom predlošku. Brendovi pritom riskiraju da izgube ono što ih razlikuje od konkurencije. Njihov način komunikacije, osobnost, iskustvo i specifičan pogled na vlastitu industriju teško se mogu svesti na nekoliko generičkih uputa za AI alat.

Zanimljivo je da samo 17 posto ispitanika objavljuje sadržaj koji je generirala umjetna inteligencija uz minimalne izmjene. To pokazuje da većina stručnjaka ipak prepoznaje potrebu za ljudskom provjerom i doradom.

Najbolji pristup zato nije prepustiti umjetnoj inteligenciji cjelokupan proces stvaranja sadržaja. Umjesto toga, može poslužiti kao pomoć u istraživanju, razradi ideja ili pronalaženju početne inspiracije. Konačan tekst, vizual ili poruka trebali bi proći kroz ljudsku procjenu i prilagodbu. Jer publika ne prati brend samo zbog informacija koje objavljuje. Važan joj je i način na koji komunicira.

MALI VELIKI | AI u društvenim mrežama
Foto: Unsplash

Sve više se ulaže u AI alate, ali se pažljivije biraju

Rast popularnosti umjetne inteligencije odražava se i na poslovne troškove. Marketinški stručnjaci sve češće ulažu u plaćene verzije alata kako bi dobili dodatne mogućnosti i olakšali svakodnevni rad. Prema podacima Metricoola, 2025. godine čak 52 posto ispitanika koristilo se isključivo besplatnim AI alatima. U 2026. taj je udio pao na 26 posto. Istovremeno, 42 posto ispitanika planira povećati ulaganja u umjetnu inteligenciju.

Ipak, veća potrošnja ne znači da su korisnici automatski zadovoljniji. Čak 39 posto ispitanika otkazalo je barem jednu pretplatu na AI alat. Među razlozima su pronalazak bolje alternative, nedovoljno često korištenje i nezadovoljavajući omjer cijene i dobivenih mogućnosti.

To je zapravo dobar podsjetnik za poduzetnike koji razmišljaju o uvođenju novih alata u poslovanje. Nije potrebno pretplatiti se na svaki popularni AI servis niti koristiti nekoliko različitih platformi samo zato što ih koriste drugi. Puno je važnije prepoznati konkretne potrebe poslovanja. Ako određeni alat štedi nekoliko sati tjedno, poboljšava organizaciju ili olakšava analizu podataka, ulaganje može imati smisla. Ako se koristi samo povremeno i ne donosi mjerljivu korist, možda je vrijeme za preispitivanje pretplate.

AI nije zamjena za strategiju, znanje i kreativnost

Umjetna inteligencija već je postala dio svakodnevnog poslovanja i njezina će uloga u marketingu nastaviti rasti. No, rezultati istraživanja Metricoola pokazuju da samo usvajanje novih tehnologija nije dovoljno.

Poduzetnici i marketinški timovi trebaju razvijati vještine korištenja AI alata, definirati jasna pravila i pratiti stvarne učinke njihove primjene. Jednako je važno zadržati vlastiti stil komunikacije i ne prepustiti tehnologiji odluke koje zahtijevaju poznavanje publike, tržišta i samog poslovanja.

Umjetna inteligencija može pomoći u bržem radu, ponuditi nove perspektive i olakšati zadatke koji oduzimaju mnogo vremena. Ipak, ona ne može umjesto poduzetnika definirati identitet brenda, razumjeti sve nijanse odnosa s kupcima ili prepoznati što njegovu ponudu čini posebnom.

Zato možda više nije najvažnije pitanje koristi li netko umjetnu inteligenciju. S obzirom na njezinu raširenost, puno je važnije znati zašto je koristi, kako provjerava njezine rezultate i donosi li mu ona stvarnu poslovnu vrijednost.

Podijeli članak
Facebook LinkedIn WhatsApp Kopiraj
Autor Iris Hazler Šanko Urednica

Iris Hazler Šanko (1986.), freelance novinarka, urednica i autorica digitalnih sadržaja. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru je započela u redakciji 24sata, gdje je pisala o modi, ljepoti i lifestyleu, a kasnije preuzela uredničku poziciju na portalu Budi.IN (Styria grupa), na kojem je oblikovala sadržaj, uređivala teme i razvijala nove projekte. Nakon toga radila je u Hanza Mediji kao novinarka i producentica digitalnih medija, gdje je razvijala i vodila marketinške kampanje, kreirala native i PR sadržaje te surađivala s prodajnim i marketinškim timovima na razvoju novih proizvoda i brendova. Danas vodi vlastiti obrt Gladdenova Media, kroz koji surađuje s različitim medijima i brendovima. Piše o putovanjima, gastronomiji, modi i pop kulturi, a posebno je inspiriraju priče koje spajaju autentičnost, estetiku i dobru dozu humora.

Svi članci

Ostani u toku

Jednom tjedno: priče malih poduzetnika, edukacija i poslovne novosti, ravno u tvoj sandučić.

Prijavom pristaješ na primanje newslettera. Odjaviti se možeš jednim klikom u svakom mailu. Politika privatnosti

Ostani u toku

Jednom tjedno: priče malih poduzetnika, edukacija i poslovne novosti, ravno u tvoj sandučić.

Prijavom pristaješ na primanje newslettera. Odjaviti se možeš jednim klikom u svakom mailu. Politika privatnosti