Preskoči na sadržaj
Pretplati se

Obrt, j.d.o.o. ili d.o.o. - kako krenuti s poslovanjem?

Dinko Tipurić 9. 7. 2024. | 12 min čitanja

S kojim tipom poslovnog subjekta započeti? Što je pametnije, sigurnije, jeftinije, jednostavnije? Pokušat ćemo pomoći s jednostavnim pregledom

Ažurirano za 2026. godinu

Gdje započeti?

Prije nego krenemo s pregledom, bitno je da svaki poduzetnik odgovori sebi na sljedećih nekoliko pitanja. Svaki od odgovora pomoći će usmjeriti te prema obliku poslovanja koji je najbolji za tebe - obrt ili društva s ograničenom odgovornošću. U ovom trenutku. Ono što je bitno za napomenuti je kako uvijek možeš početi s jednim oblikom poslovanja pa se prebaciti na drugi. To nije jednostavan, lagan ni brz proces tako da je potrebno dobro promisliti prije odluke. Ali jednako tako nije ni odluka nakon koje nema više povratka.

Pitanja za poduzetnike:

  1. Planiraš li raditi za početak uz zaposlenje u nekom drugom poduzeću ili se posvećuješ 100% novom pothvatu?
  2. Planiraš li već u prvih 2-3 godine zapošljavati više osoba i nastaviti rasti?
  3. Koliko primitaka želiš/planiraš ostvarivati godišnje?
    1. Do 60.000 € godišnje
    2. Do 100.000 € godišnje
    3. Više od 100.000 € godišnje
  4. Pripada li tvoj proizvod ili usluga u neki od vezanih obrta, za koje ti treba odgovarajuća škola, stručni ili majstorski ispit prije pokretanja poslovanja? Frizeri, fotografi… (popis svih vezanih i povlaštenih obrta)
  5. Planiraš li prodavati fizičke proizvode ili usluge?

Obrt

Obrti su jedan od najraširenijih i najprisutnijih formalnih oblika rada. Prema zakonu, obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom o obrtu od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrti mogu biti aktivni sezonski ili cjelogodišnji, a zakon poznaje 3 vrste obrta:

  1. Slobodni obrti
    Aktivnosti za koje ne postoji uvjet polaganja ispita o stručnoj sposobnosti ili majstorskog ispita.
  2. Vezani obrti
    Aktivnosti za koje je potrebno položiti ispit o stručnoj osposobljenosti, potrebna je odgovarajuća srednja stručna sprema ili je potreban majstorski ispit.
  3. Povlašteni obrti
    Aktivnosti koje je moguće obavljati samo na temelju povlastice, odnosno posebne dozvole koje izdaje nadležno ministarstvo ili drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti.

Posebnost unutar obrta je da postoje 2 načina poslovanja odnosno plaćanja davanja: klasični obrt te paušalni obrt. Klasični obrtnici vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak od stvarne zarade (razlika primitaka i izdataka), a doprinose na osnovicu od 65 % prosječne plaće. Paušalisti plaćaju porez tromjesečno, u unaprijed određenom iznosu prema razredu godišnjih primitaka, a doprinose mjesečno, u fiksnom iznosu.

Više ćemo se posvetiti paušalnim obrtima jer su isti postali iznimno popularni i predstavljaju određeni tranzicijski oblik između samozapošljavanja i otvaranja društava s ograničenom odgovornošću.

Paušalni obrtnici imaju obvezu plaćati osnovna davanja (mirovinsko, zdravstveno) kao i svaki drugi poslovni subjekt za svoje zaposlene. Doprinose plaćaju mjesečno, u fiksnom iznosu: u 2026. to je 290,98 € mjesečno ako im je obrt jedino osiguranje. Porez plaćaju tromjesečno, a iznos je unaprijed određen prema razredu godišnjih primitaka.

Kada spominjemo razine prihoda, važno je napomenuti da paušalni obrtnik možeš biti do najviše 60.000 € primitaka u jednoj godini (od 1. 1. 2025.). Kad prijeđeš taj prag, po sili zakona ulaziš u sustav PDV-a, i to od prvog dana nakon prelaska praga. Iz paušala izlaziš na kraju tog mjeseca: od prvog dana idućeg mjeseca vodiš poslovne knjige i porez plaćaš kao klasični obrtnik.

Prihodi nisu zarada

Razumijevanje zarade i prihoda, pogotovo kod paušalnih obrta, ključno je. Prihodi su svi priljevi koje naplatiš kroz obrt - zbroj naplaćenih računa, dok je zarada onaj dio prihoda koji ostane nakon što od njih oduzmeš sve povezane troškove.

Zašto je ovo bitno? Zato što se 60.000 € može činiti kao velik iznos, ali ako od toga 50.000 € odlazi na ulazne troškove, zarada je 10.000 € (oko 833 € mjesečno). Porez se računa prema primicima, a ne prema zaradi: u najvišem razredu to je 1.080 € godišnje, odnosno 90 € mjesečno. K tome idu doprinosi od 290,98 € mjesečno (3.491,76 € godišnje), ako ti je obrt jedino osiguranje. Od 10.000 € zarade tako ti ostaje oko 5.428 € godišnje, odnosno oko 452 € mjesečno.

Od 60.000 € primitaka do onoga što ti ostane

Ostaje ti5.428 €godišnje, oko 452 € mjesečno

  • Troškovi poslovanja50.000,00 €
  • Doprinosi3.491,76 €
  • Paušalni porez1.080,00 €
  • Ostaje ti5.428,24 €

Primjer: paušalni obrt u 7. razredu, obrt jedini posao, troškovi 50.000 € godišnje. Bez članarine HOK-u.

Izračunaj sa svojim brojkama

Paušalni porez prema razredima primitaka

Porez tromjesečno, u eurima
RazredGodišnji primici2026.
tromjesečno
2026.
godišnje
2027.
tromjesečnoPRIJEDLOG
2027. godišnjePRIJEDLOG
1. razreddo 11.300,00 €do 11.300,00 €50,85203,4050,85203,40
2. razred11.300,01 do 15.300,00 €11.300,01 do 15.300,00 €68,85275,4068,85275,40
3. razred15.300,01 do 19.900,00 €15.300,01 do 19.900,00 €89,55358,2089,55358,20
4. razred19.900,01 do 30.600,00 €19.900,01 do 30.600,00 €137,70550,80137,70550,80
5. razred30.600,01 do 40.000,00 €30.600,01 do 40.000,00 €180,00720,00180,00720,00
6. razred40.000,01 do 50.000,00 €40.000,01 do 50.000,00 €225,00900,00450,001.800,00
7. razred50.000,01 do 60.000,00 €50.000,01 do 60.000,00 €270,001.080,00810,003.240,00

Izvor: Pravilnik o paušalnom oporezivanju; za 2027. prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak. Iznosi u eurima, isti u cijeloj Hrvatskoj. Vukovar, potpomognuta područja i otoci I. skupine plaćaju 25 % iznosa.

Izračunaj svoj paušal za 2026. i 2027.

Izračunaj svoj paušal za 2026. i 2027.

Informativni izračun, ne savjet ni obračun. Za 2027. računamo s prijedlozima i procjenama dok propisi ne izađu. Konačne iznose provjeri sa svojim računovođom.

€/mj
Obrt ti je
2026.
2027.
Razlika

Cijeli izračun: tablica, razredi, kalendar uplata

Otvara Kalkulator troška obrta s već upisanim primicima.

Od dodatnih troškova, knjigovodstvo nije dio njih jer kao paušalni obrtnik nisi obveznik dvojnog knjigovodstva i moraš voditi samo knjigu prometa te jednom godišnje, do 15. siječnja, predati PO-SD obrazac. Više o tome možeš pročitati na stranicama Plavog ureda.

Činjenica da ne moraš imati knjigovodstvo ne znači da ti ne treba, ako ti brojke nisu bliske ili želiš dodatnu sigurnost. Za izdavanje računa preporučujemo aplikaciju Parra. Besplatni paket uključuje 10 fiskaliziranih računa i eRačuna mjesečno, a u paketu Biz (4,99 € + PDV mjesečno) Parra iz uplata sama vodi knjigu prometa i izrađuje PO-SD obrazac.

Od 1. 1. 2026. vrijedi Fiskalizacija 2.0. Paušalisti fiskaliziraju sve račune izdane građanima, bez obzira na način plaćanja, i moraju moći primati eRačune. Od 1. 1. 2027. eRačune moraju i izdavati drugim tvrtkama. Parra je usklađena s Fiskalizacijom 2.0: račune fiskalizira automatski, a eRačune prima bez ograničenja.

Također, Porezna uprava je 2023. potvrdila da paušalist ne mora imati zaseban poslovni račun, nego primitke vezane uz obrt može primati na osobni tekući račun. Ali kad se poslovni i privatni novac miješaju na istom računu, u poreznom nadzoru morat ćeš moći objasniti svaki veći priljev.

Prednosti i nedostatci obrta

  • Jednostavno osnivanje online, jednostavno zatvaranje.
  • Bez ograničenja raspolažeš svim prihodima.
  • Nije nužno plaćati knjigovodstvo - ispunjavaš knjigu prometa i PO-SD obrazac.
  • Ne trebaš uplatiti temeljni kapital (1 € za j.d.o.o., 2.500 € za d.o.o.).
  • Osnivanje je besplatno.
  • Doprinosi i porezi su znatno niži nego u klasičnom obrtu ili društvima s ograničenom odgovornošću.
  • Za razliku od društva s ograničenom odgovornošću, obrtnik za obveze obrta odgovara cijelom svojom imovinom. Zakon ipak izuzima stan nužan za stanovanje (osim ako je pod hipotekom) i stvari nužne za obavljanje djelatnosti (ako je obrt glavni izvor prihoda).
  • Paušal nije za svakoga: slobodna zanimanja, poput odvjetnika, liječnika ili arhitekata, nisu obrt i ne mogu se paušalno oporezivati.
  • Primici su ograničeni na najviše 60.000 € godišnje (od 1. 1. 2025.), što ograničava daljnji rast.
  • Prvih godina poslovanja, banke će biti manje sklone kreditiranju tvojih osobnih i/ili poslovnih pothvata dok ne steknu uvide u tvoje poslovanje; s obzirom na to da ne primaš klasičnu plaću, uspjeh poduzeća gledat će se kao tvoji prihodi i na temelju njih će biti izračunata tvoja kreditna sposobnost.
  • Budući da nisi u sustavu PDV-a, ne možeš odbiti PDV na ulazne materijale, pa će te sve koštati jednako kao i „klasične“ građane.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

J.d.o.o. je jedan od oblika društava s ograničenom odgovornošću koja prije svega naglašavaju činjenicu da njihovi vlasnici ne odgovaraju cijelom svojom imovinom za aktivnosti organizacije nego samo do visine vlastitih udjela u istoj. Spada u kategoriju trgovačkih društava i vodi se ZTD-om odnosno Zakonom o trgovačkim društvima. J.d.o.o. može imati najviše pet članova i jednog člana uprave (direktora).

Kao relativno nov oblik društva, j.d.o.o. je osmišljen kako bi pojednostavio i olakšao ulazak u poduzetničke vode svima koji to žele uz nisko ulaganje na razini onog za obrte, ali uz veću zaštitu osobne imovine vlasnika.

Troškovi

Troškovi osnivanja ovakvog društva iznose 1 € temeljnog kapitala te sudske pristojbe: preko sustava START oko 10 €, a preko javnog bilježnika ukupno oko 110 €. Ovako nizak trošak glavni je poticaj za j.d.o.o., no treba napomenuti da je zbog toga i jasna intencija da ovo bude početni oblik poslovanja iz kojeg će u konačnici nastati puni d.o.o.

Isto je vidljivo i iz činjenice da unatoč 1 € temeljnog kapitala koji unosiš u društvo prilikom osnivanja, svake godine četvrtinu dobiti moraš izdvojiti u zakonske rezerve, sve dok temeljni kapital ne povećaš na najmanje 2.500 €. Kapital možeš povećati iz skupljenih rezervi, ali tada godišnja financijska izvješća mora ispitati revizor. Jednostavnije je u bilo kojem trenutku uplatiti razliku do 2.500 € u novcu, bez revizije. Prijelaz u d.o.o. pritom nije obavezan: društvo smije zadržati oznaku j.d.o.o.

Za ovo društvo imat ćeš i više troškova poslovanja u vidu knjigovodstva koje ćeš ipak morati angažirati s obzirom na to da postaješ obveznik dvojnog knjigovodstva te moraš po završetku godine izdavati godišnje financijske izvještaje.

Sustav PDV-a

S porezne strane, prilikom osnivanja možeš odlučiti želiš li odmah ući u sustav PDV-a ili ne. Po zakonu, kad u godini ostvariš promet veći od 60.000 €, moraš ući u sustav PDV-a. Od 1. 1. 2025. u sustav PDV-a ulaziš odmah po prelasku praga, bez čekanja idućeg mjeseca, i PDV se obračunava na sve daljnje prihode.

Ovisno o vrsti poslovanja, kasniji ulazak u sustav PDV-a može ti prilično olakšati poslovanje i povećati tvoju konkurentnost na tržištu (prema građanima tvoje cijene neće sadržavati PDV, pa su do 20 % niže od cijena konkurencije u sustavu PDV-a i možeš konkurirati paušalistima; tvrtkama u sustavu PDV-a ta razlika ne znači puno, jer one PDV ionako odbijaju). Ovo može biti i otegotna okolnost ako tvoje poslovanje zahtijeva značajna početna ulaganja u materijale i strojeve koji će te u tom slučaju koštati više ako nisi u sustavu PDV-a.

Dodatna razlika spram obrta je i u raspolaganju novcima - za razliku od obrta u kojem je sav prihod obrta tebi na raspolaganju bez pravdanja, prihodi društva su prihodi društva te njima ne možeš raspolagati kako želiš. Odgovaraš društvu te svaki odljev sredstava s računa mora biti popraćen odgovarajućom ulaznom fakturom/računom kojoj cilj mora biti dobrobit i uspjeh društva - ne nužno tvoja osobna. Ti dobivaš plaću (ako te društvo zapošljava) te udio u dobiti kad društvo posluje pozitivno.

Prednosti i nedostatci j.d.o.o.-a

  • Niže početno ulaganje nego za d.o.o. - do 110 € ukupno.
  • Iznos temeljnog kapitala možeš akumulirati kroz godine poslovanja.
  • Lakše i brže pokretanje kroz državne sustave (e-Građani, START).
  • Odgovaraš samo do iznosa vlastitog ulaganja - 1 €; tvoja imovina ostaje zaštićena.
  • Manja su ograničenja s obzirom na djelatnost koju želiš obavljati iako je i dalje dosta djelatnosti posebno regulirano (odvjetnici, fizioterapeuti…).
  • Prihodi nisu ograničeni, možeš slobodno rasti i razvijati se.
  • Možeš odabrati želiš li odmah ući u sustav PDV-a ili pričekati.
  • Banke s većom naklonošću gledaju na j.d.o.o. nego na obrt pa se i tvoja kreditna sposobnost povećava - banke će gledati tvoju plaću, ali i poslovni rezultat poduzeća prilikom procjene iznosa kredita koji možeš podići.
  • Možeš sudjelovati u EU fondovima i različitim natječajima koji zahtijevaju nešto formalniju strukturu društva od obrta.
  • Jednostavnije zapošljavanje drugih osoba.
  • Jednostavnija prodaja i prijenos na novog vlasnika.
  • Ne možeš raspolagati svim prihodima kako želiš.
  • Skuplje je od obrta jer moraš dodatno plaćati knjigovodstvo.
  • Zatvaranje je teže i dugotrajnije jer je nužno provjeriti postoje li kakva dugovanja koja nisu pokrivena prije nego se subjekt zatvori.
  • Ako je direktor zaposlen u društvu, doprinosi se plaćaju na najmanje 65 % prosječne plaće: u 2026. to je 1.295,45 € bruto mjesečno (opća minimalna plaća je 1.050 € bruto), što ti podiže mjesečne troškove i utječe na likvidnost.
  • I direktor koji nema drugo osiguranje mora plaćati doprinose kao član uprave (osnovica 1.993 € mjesečno u 2026.).

Društvo s ograničenom odgovornošću

Klasični d.o.o. je vrlo slična priča kao j.d.o.o., uz nekoliko iznimki vezanih uz samo osnivanje i troškove istoga. Osnivanje d.o.o.-a koštat će te 2.500 € koliko moraš unijeti u temeljni kapital (prije upisa u registar uplaćuješ najmanje četvrtinu, 625 €, a ostatak u roku iz društvenog ugovora) uz dodatne troškove osnivanja koje ćeš morati platiti ovisno o načinu osnivanja. Online preko sustava START plaćaš samo sudske pristojbe, 55 €. Kod javnog bilježnika uz iste pristojbe plaćaš i nagradu bilježnika, od oko 160 do 410 € s PDV-om.

Mjesečni troškovi d.o.o.-a jednaki su onima za j.d.o.o.. Odnosno, moraš računati na trošak knjigovodstva i doprinose za direktora (ako te društvo zapošljava). Ovisno o rezultatu, moraš plaćati i porez na dobit (društvo) i porez na dohodak od kapitala na isplaćenu dobit (vlasnik).

Jednako kao i kod jednostavnog, d.o.o. može odlučiti želi li odmah ući u sustav PDV-a ili pričekati prelazak praga.

Prednosti i nedostatci d.o.o.-a

  • Jednom kad uplatiš 2.500 €, možeš raspolagati s tim novcima u svakodnevnom poslovanju (plaćanje troškova, plaće i slično).
  • Rizik ti je ograničen na uloženi kapital, odnosno 2.500 €. To je nešto više nego kod j.d.o.o.-a, ali i dalje manje nego cijela imovina kod obrta.
  • Ostale prednosti iste su kao i za j.d.o.o.
  • Najveće ulaganje - 2.500 € temeljnog kapitala i troškovi osnivanja: 55 € preko sustava START, do oko 465 € kod javnog bilježnika.
  • Ostalo je isto kao i nedostatci j.d.o.o.

Što odabrati?

Ako se sjetiš pitanja s početka teksta, vjerojatno već imaš svoj odgovor. Praksa je pokazala kako su paušalni obrti idealno rješenje za one poduzetnike koji još uvijek imaju standardni 9-17 posao te žele pokrenuti nešto svoje „sa strane“. Niske investicije, činjenica da raspolažu ukupnim prihodima te plaćanje paušalnih davanja bez obveze plaćanja računovodstva uvelike olakšavaju start i testiranje održivosti ideje. Ako obrt vodiš uz stalni posao, doprinosi su i niži: plaćaju se godišnje, kao postotak paušalnog dohotka (u najvišem razredu 1.575 € godišnje).

S druge strane, ako je tvoja poduzetnička ideja vezana uz proizvodnju i znaš da ćeš imati velike prihode, no ne nužno i visoku zaradu, možda možeš razmisliti o nekom od društava s ograničenom odgovornošću budući da ćeš vrlo brzo prijeći prag od 60.000 € i time morati prijeći u klasični obrt, a i odgovarat ćeš cijelom svojom imovinom, što je priličan rizik.

Pregled: obrt, j.d.o.o. i d.o.o.
Obrt (paušalni)j.d.o.o. i d.o.o.
OsnivanjeBesplatno, bez temeljnog kapitalaj.d.o.o.: 1 € temeljnog kapitala. Pristojbe preko sustava START 10 €; kod bilježnika 10 € i nagrada bilježnika 100 € s PDV-om.
d.o.o.: 2.500 € temeljnog kapitala (prije upisa najmanje 625 €). Pristojbe preko sustava START 55 €; kod bilježnika 55 € i nagrada bilježnika od 160 do 410 € s PDV-om.
Za obveze odgovarašCijelom imovinom, osim stana nužnog za stanovanjeDo iznosa uloga u društvo
Novac koji naplatišTvoj je, bez pravdanjaDruštva je: tebi ide plaća i isplaćena dobit
KnjigovodstvoKnjiga prometa i PO-SD jednom godišnjeDvojno, s godišnjim financijskim izvještajima
PorezPaušalni, tromjesečno: od 203,40 do 1.080 € godišnjePorez na dobit 10 % (prihodi do 1.000.000 €), godišnje, uz mjesečne predujmove. Na isplaćenu dobit 12 %.
Doprinosi290,98 € mjesečno, ako je obrt jedini posaoDirektor zaposlen u društvu: na najmanje 1.295,45 € bruto mjesečno. Direktor bez drugog osiguranja: na 1.993 € mjesečno.
PDVNe, do 60.000 € primitakaPo izboru; obavezno iznad 60.000 € prometa
Granica rasta60.000 € primitaka godišnjeNema
Iznosi za 2026. Izvori: Zakon o trgovačkim društvima, Uredba o Tarifi sudskih pristojbi (NN 50/2026), Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Naredba o iznosima osnovica (NN 150/2025).

Koliko te košta paušalni obrt? Izračunaj u Kalkulatoru troška obrta

Mi nismo porezni niti financijski savjetnici i sve što ovdje piše vođeno je vlastitim iskustvom i praksom. Nikako ne predstavlja direktan savjet tebi što da napraviš. Svaki poduzetnik ima različit put koji počinje odlukom da odgovara sam za sebe i donosi svoje odluke. Pa tako i odluku o tome s kojim tipom poslovnog subjekta započeti.

Ako ti još nije jasno koji je najbolji izbor za tebe, javi se nekom od računovodstvenih servisa ili poreznih savjetnika. Oni će na temelju tvog poslovnog plana moći izračunati koji je najbolji prvi korak baš za tebe.

Nastavak serijala

2. dio od 8
16. 7. 2024.Sara OrozOsnove izrade poslovnog plana za početnikeSvi dijelovi serijala
Podijeli članak
Facebook LinkedIn WhatsApp Kopiraj
Autor Dinko Tipurić Urednik @ MALI VELIKI

Dinko Tipurić je ekonomist i marketinški stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u korporativnom svijetu. Svoju karijeru započeo je u Microsoftu Hrvatska te ju je nastavio razvijati u Madridu kao marketing manager u Uberu za Hrvatsku, Izrael, Grčku i Tursku. Njegov fokus je na strateškom pristupu marketingu, edukaciji i podizanju kvalitete marketinga. Zadnjih godina je u svijetu poduzetništva pri čemu drugim poduzetnicima pomaže u razvijanju njihovog poslovanja i strategije nastupa na tržištu.

Svi članci

Ostani u toku

Jednom tjedno: priče malih poduzetnika, edukacija i poslovne novosti, ravno u tvoj sandučić.

Prijavom pristaješ na primanje newslettera. Odjaviti se možeš jednim klikom u svakom mailu. Politika privatnosti

Ostani u toku

Jednom tjedno: priče malih poduzetnika, edukacija i poslovne novosti, ravno u tvoj sandučić.

Prijavom pristaješ na primanje newslettera. Odjaviti se možeš jednim klikom u svakom mailu. Politika privatnosti