Skintegra je danas sinonim za racionalan, funkcionalan i transparentan pristup njezi kože. Ali, iza tog brenda stoji vrlo osobna priča. Jelena Skendžić, beauty novinarka i osnivačica Skintegre, vlastiti je problem s problematičnom i reaktivnom kožom pretvorila u poslovni model. I to onaj koji ne podilazi trendovima, već znanju, dokazanim sastojcima i realnim očekivanjima. U razgovoru za MALI VELIKI otkriva kako je nastao brend koji funkciju stavlja ispred estetike, kako izgleda organski rast bez kompromisa i zašto vjeruje da je edukacija korisnika temelj dugoročnog povjerenja.
Jelena, za početak te molim da se predstaviš našim čitateljima i ispričaš nam kako si uopće krenula od osobnog iskustva s kožom, do osnivanja vlastitog skincare brenda Skintegra?
Skintegra je, u suštini, nastala iz vrlo osobnog problema – dugogodišnje borbe s problematičnom, reaktivnom kožom i osjećaja da mi tržište ne nudi dovoljno jasna, funkcionalna rješenja. Kao beauty novinarka i blogerica godinama sam analizirala formule, trendove i marketinške narative. Ali sam istovremeno bila frustrirana jer proizvodi često nisu ispunjavali ono što su obećavali. Kao konzument sa zahtjevnom kožom htjela sam stvoriti nešto bolje za sve poput mene. Skintegra je nastala kao odgovor na tu prazninu. Kao brend koji stavlja funkciju ispred estetike, a znanje ispred hypea.
Koja je bila tvoja najranija poslovna i emotivna motivacija da ideja ne ostane samo dobra misao i blog, nego da preraste u ozbiljan poslovni projekt?
Emotivno, motivacija je bila vrlo jednostavna: željela sam stvoriti nešto što bih i sama bez zadrške koristila i preporučila.
Poslovno, u jednom trenutku postalo mi je jasno da postoji realna potreba na tržištu za brendom koji će korisnicima pristupati racionalno i pošteno.
Bez patroniziranja i pretjeranih obećanja. Blog je bio odlična platforma za edukaciju, ali konkretan proizvod (kao rješenje za mene osobno i meni slične) bio je jedini logičan sljedeći korak.
Kada si shvatila da je tržište spremno za Skintegru, tj. da ljudi traže nešto funkcionalno, a ne samo lijepo za pogledati?
Zapravo vrlo rano, kroz direktnu komunikaciju s čitateljima i pratiteljima. Pitanja koja sam dobivala nisu bila vezana uz lijepu ambalažu ili trendove, nego uz stvarne probleme. Primjerice, akne, osjetljivost, iritacije, problem da se pronađe proizvod za konkretan problem. To mi je bio jasan signal da postoji publika koja želi razumjeti svoju kožu i traži rješenja temeljena na sastojcima i logici, a ne samo na vizualnom dojmu. Skintegra je od početka odgovorila upravo na tu potrebu.
Skintegra danas ima više od 25 proizvoda i prisutna je i izvan Hrvatske. Kako si balansirala između intenzivnog rasta i zadržavanja fokusa na kvalitetu i transparentnost?
Rast je bio organski i nikada sam sebi nisam postavila cilj rasta pod svaku cijenu. Svaki novi proizvod morao je imati vrlo jasno opravdanje: ili rješava konkretan problem kože ili značajno unapređuje postojeću rutinu. Transparentnost i kvaliteta nisu bile nešto što se kasnije usput dodaje brendu, nego temelj na kojem je Skintegra izgrađena. To ponekad znači sporije donošenje odluka, ali dugoročno se pokazalo kao ispravan put.
Tvoj pristup kozmetici temelji se na klinički dokazanim sastojcima i bez iritansa. Koliko je zahtjevno komunicirati takvu filozofiju publici koja je navikla na „instant“ rezultate i marketing?
Iskreno, zahtjevno je jer tržištem vladaju proizvodi koji su komercijalno privlačni (mirisni, trendovski), a funkcija je na drugome mjestu. To je narativ koji dominira oduvijek.
Mi idemo težim putem, trudimo se objasniti procese u koži i postaviti realna očekivanja jer skincare je duga utakmica.
Dugoročno, korisnici to prepoznaju i cijene jer im daje osjećaj kontrole i razumijevanja vlastite kože, a ne ovisnosti o trendovima koji ionako dolaze i prolaze.
Tvoja profesija prvotno nije bila formulacija kozmetike već beauty novinarstvo i bloganje. Kako ti je to iskustvo oblikovalo pristup razvoju proizvoda i rješavanju problema kože?
To iskustvo mi je dalo kritički pogled. Godinama sam analizirala sastave, slušala dermatologe, ali i stvarne korisnike. Onda sam krenula surađivati s farmaceutima i krenula učiti o formulacijama sa strane razvoja. Kombinirajući sva ta znanja, naučila sam razlikovati marketinške tvrdnje od funkcionalnih rješenja. Upravo taj spoj znanja, skepticizma i stavljanja funkcionalnosti na prvo mjesto snažno je oblikovao način na koji danas razvijamo proizvode.
Tvoj tim danas broji više ljudi, a proizvodi se prodaju u EU. Je li postojala točka u razvoju brenda kada ti se činilo da je „previše za tvoje ramena“ i kako si se nosila s tim?
Naravno, bilo je takvih trenutaka. Svaki ozbiljan rast nosi sa sobom osjećaj odgovornosti i pritiska. Ključno je naučiti delegirati, priznati da nitko ne može (i ne treba) sve nositi sam i okružiti se ljudima koji dijele iste vrijednosti. Ključno je timu dati jasnoću, biti otvorenih vrata za sve zaposlenike, a očekivati realan rezultat. Takva klima generira obostrano povjerenje.
Koliko ti znači to što je Skintegra 100% hrvatski proizvod, od razvoja do dizajna i proizvodnje? Kako ti to pomaže u diferenciranju na međunarodnom tržištu?
Jako mi znači jer meni osobno daje potpunu kontrolu nad kvalitetom i procesima. Na međunarodnom tržištu međutim to nije glavna prodajna točka kao kod recimo korejske kozmetike gdje je kozmetička proizvodnja postala nacionalni simbol.
Osobno bih voljela da se kod nas više podržava domaća proizvodnja (ne od strane samih kupaca jer naši ljudi stvarno podržavaju lokalno, već od strane institucija koje mogu utjecati na domaće poslovanje).
Transparentnost i empatija često se spominju kao temeljne vrijednosti brenda. Kako to konkretno izgleda u svakodnevnoj komunikaciji s korisnicima i kako ti reagiraš kad netko ima negativno iskustvo?
Transparentnost za mene znači jasno postavljanje očekivanja. Ne obećavamo univerzalna rješenja niti proizvode koji odgovaraju svima, jer koža nije uniformna. U komunikaciji nastojimo biti precizni, argumentirani i dosljedni, čak i kada to znači reći da neki proizvod možda nije pravi izbor za određenu osobu. Kada netko ima negativno iskustvo, prvo pokušavamo razumjeti kontekst, odnosno rutinu, stanje kože i očekivanja, jer je to jedini način da se iz situacije nešto nauči. Smatram da je odgovornost brenda ne samo prodati proizvod, nego i pomoći korisniku da donese informiranu odluku, čak i ako to znači da neće posegnuti upravo za našim proizvodom.
Skintegra ima snažnu društvenu dimenziju. Potpore udrugama i donacije lokalnim skloništima i ženama u sigurnim kućama. Kako se ta misija uklapa u tvoju osobnu filozofiju poslovanja?
Za mene poslovanje nema smisla ako je odvojeno od društvene odgovornosti. Za podršku sam odabrala ono što mi je osobno bitno, dvije socijalne komponente koje, ako funkcioniraju dobro, smatram da su slika humanog društva, a zajedničko im je da oslikavaju odnos prema slabijima i onima u nevolji. Želim živjeti u zemlji gdje su ljudi senzibilizirani o ovim pitanjima i gdje ih smatraju osobnim temeljnim vrijednostima.
U kontekstu internacionalizacije brenda, koje su najveće lekcije koje si naučila kad je bilo vrijeme „izaći van granica Hrvatske“ i ući u konkurenciju s globalnim igračima?
Najveća lekcija bila mi je da se ne pokušavamo svidjeti svima niti kopirati globalne igrače, već da dosljedno komuniciramo ono što Skintegra jest – funkcionalna, racionalna i kvalitetna. Internacionalna tržišta traže prilagodbu, ali bez gubitka identiteta. Izuzetno je bitno održati temelj brenda, ali lokalno prilagoditi komunikaciju tih vrijednosti.
S obzirom na to da mnogi danas ‘skincare’ brendove doživljavaju i kao lifestyle i edukativnu platformu, kako gledaš na ulogu Skintegre u podizanju svijesti o zdravlju kože i sastojcima među potrošačima?
Smatram da korisnici imaju pravo razumjeti što stavljaju na svoju kožu i zašto.
Edukacija ne mora biti komplicirana niti elitistička, već jasna, racionalna i primjenjiva u svakodnevnoj rutini.
Kroz takvu komunikaciju nastojimo demistificirati sastojke, objasniti procese u koži i potaknuti kritičko razmišljanje, kako bi odluke o njezi bile informirane.
Što bi poručila mladim poduzetnicama i poduzetnicima koji imaju dobru ideju, ali se boje prvog koraka, posebno u industriji koja je često prestroga i kompetitivna?
Rekla bih im da strah nije znak da nisu spremni, nego da im je stalo. Važno je uložiti vrijeme u učenje, razumjeti industriju u koju ulaze i biti realan oko izazova, ali i prihvatiti da se puno toga uči tek kroz praksu. Ne postoji uspješan, a nefleksibilan poduzetnik. Jednako tako, ne postoji savršena početna verzija, niti savršeni uvjeti.
Za kraj, koji su planovi za Skintegru, što još možemo očekivati u budućnosti?
U budućnosti ostajemo fokusirani na ono što smatramo svojom najvećom snagom: razvoj funkcionalnih, smislenih proizvoda koji imaju jasno mjesto na polici u dućanu i u kupaonskom ormariću.
Rast vidim kao promišljen i održiv proces.
Paralelno, planiramo jačati prisutnost na međunarodnim tržištima i nastaviti ulagati u edukaciju jer je upravo to temelj dugoročnog povjerenja i stabilnosti brenda. Iznimno mi znači i priznanje Inovativna poduzetnica godine (Women in Adria), jer dolazi kao potvrda truda i uspjeha. U ovoj godini posebno želim opravdati tu titulu.
