Zamislite da pročitate: “Utorak u 10:00 je vrijeme kada je najbolje slati newsletter.” I vi poslušate, pošaljete svoj newsletter, a rezultati razočaravajući. Stopa otvaranja slabija nego inače, angažman minimalan. U čemu je problem?
Problem je u tome što ne postoji univerzalno savršeno vrijeme kada je najbolje slati newsletter. Statistike vam mogu dati dojam da postoji best practice, ali u stvarnosti, one su skup prosjeka iz raznih industrija, različitih publika i stilova komunikacije. Korisnije je osloniti se na vlastitu publiku, sadržaj i strategiju, nego slijepo pratiti tuđe brojke.
U ovom članku proći ćemo kroz 5 ključnih faktora koji vam mogu pomoći da sami otkrijete što vašoj zajednici najviše odgovara i kada je zapravo najbolje vrijeme za slati vaš newsletter.
1. Ciljana skupina: Što vaši čitatelji stvarno žele (i kada)?
Prvi i najvažniji faktor je: tko su vaši pretplatnici?
- Kada su aktivni online?
- Kako im izgleda radni tjedan i vikend?
- Čitaju li mailove na mobitelu u tramvaju, tijekom posla u pauzi ili navečer prije spavanja?
Najbolji način da dobijete odgovor nije nagađanje već istraživanje, praćenje ponašanja i direktno postavljanje pitanja. U pozdravnim e-mailovima ili putem mini anketa, pitajte ih kada im najviše odgovara primati sadržaj. Pratite ponašanje kroz barem 3 mjeseca (i duže ako ne šaljete često): kako reagiraju na različite dane i doba slanja?
Možda vaša zajednica čita mailove navečer, ali ako je naslov dovoljno jak ili sadržaj hitan, otvorit će ga čim ga dobiju neovisno o vremenu. Tu dolazimo do još jedne važne stvari: stopa otvaranja ne ovisi samo o vremenu, nego i o tome koliko je tema relevantna, postoji li rok ili osjećaj hitnosti, te koliko je vaš brend već ukorijenjen u navike čitatelja.
Više o savjetima za veću stopu otvaranja pročitajte ovdje.
2. Vrsta sadržaja: Nisu svi newsletteri isti
Ima razlike šaljete li:
- podsjetnik na radionicu koja traje još 24 sata,
- e-mail s refleksijama i inspiracijom za novi tjedan,
- sezonske popuste koji vrijede do nedjelje,
- dublje edukativne sadržaje koji traže vrijeme i fokus.
Ako šaljete nešto što vrijedi samo 24 sata, ima smisla slati ujutro kako bi čitatelj imao cijeli dan za reakciju. Ako šaljete newsletter s inspiracijom za novi tjedan, možda je najbolji dan nedjelja navečer ili ponedjeljak rano ujutro. Ako šaljete refleksiju za kraj tjedna četvrtak popodne ili petak ujutro može biti dobar izbor.
Velika je vjerojatnost da i sami imate slične karakteristike kao zajednica kojoj se obraćate. Zato je korisno da pitate i sami sebe: Kada bi meni ovakav sadržaj došao dobro? U koje doba dana imam najviše kapaciteta za pročitati ga, obraditi i iskoristiti?
3. Strategija i navika: Stvaranje rituala
Ljudi vole rutine. Ako ih naviknete da vaš newsletter dolazi svakog prvog u mjesecu, svaki drugi utorak ili svaki četvrtak ujutro nakon nekog vremena počet će ga tada i očekivati.
Ne morate nužno ciljati “savršeni termin” već izgraditi prepoznatljivost i dosljednost. U nekim slučajevima, dan i datum su važniji od sata. Bitno je da su oni spremni za vaš sadržaj, a ne da vi jurite njihove “statistički savršene” termine.
4. Doba godine i sezonalnost
Nisu svi periodi godine isti. Ljeto, blagdani, početak školske godine, sezona godišnjih odmora. Sve to utječe na angažman i stopu otvaranja.
Vaša zajednica možda ljeti ima više vremena i energije pa odlučite slati češće. Možda je, pak, ljeto razdoblje zatišja, i tada je bolje pauzirati ili smanjiti intenzitet. Isto vrijedi za kraj godine, vrijeme češćih okupljanja uživo i praznika. Takve promjene utjecat će i na promjenu njihovog ponašanja i standardnog ritma čitanja mailova.
Zato je, zbog sezonalnosti, važno i korisno prilagođavati vrijeme i učestalost slanja newslettera, kako biste osigurali da vaš sadržaj ostane relevantan i koristan vašoj zajednici.
5. Testiranje: Intuicija + analiza = najbolji recept
Bez povremenog testiranja, izlaska iz svojeg uhodanog okvira i slušanja intuicije teško ćete otkriti što sve još može funkcionirati za vašu zajednicu.
Možda mislite da vikendom nitko ne čita mailove, ali ako osjetite poticaj i pošaljete intuitivan sadržaj mogli biste se ugodno iznenaditi rezultatima.
Ponekad upravo newsletter poslan u “neuobičajeno” vrijeme postigne najbolji učinak. Ne zato što ste pogodili savršeni sat, već zato što su se poklopili tema, ton i trenutak.
Testiranje nije tu da biste stalno mijenjali pravila, već da biste bolje razumjeli što vašoj publici stvarno odgovara. Zato se najbolji ritam slanja newslettera ne donosi samo “iz glave” ili samo “iz brojki” već iz kombinacije intuicije, analize i hrabrosti da isprobate nešto novo.
Zaključak: Nema univerzalnog odgovora kada je najbolje slati newsletter, ali vi možete imati svoj
Kada slati newsletter? Kad vaša publika to može, želi i zna iskoristiti. To ćete znati jedino ako slušate, analizirate i testirate. Oslonite se na kombinaciju intuicije i analitike i dopustite si fleksibilnost.
Važno je ne uspoređivati se s tuđim vremenom slanja i tuđim rezultatima, već promatrati što vama i vašoj zajednici stvarno odgovara.
Najvažnije je da vaš newsletter dolazi u trenutku kada ima smisla za pretplatnike i za vas. Ne kad to “netko kaže”, već kad poruka stvarno ima priliku biti primijećena, pročitana i primijenjena.
A kada je to? Taj odgovor nećete pronaći u statistikama, ali hoćete u dvosmjernom odnosu koji gradite sa svojom zajednicom.
